WHY? JUNK published


Svakoga dana sa svog kompjutera svi brišemo gomilu stvari, od e-maila do slika, nuspjelih radova, starih skenova... gomilu materijala koji nestaje u smeću. Dali zbog nostalgije ili zbog nekog drugog razloga - učinilo mi se zanimljivim da svoje smeće bacim na net-u.
Pozivam i Vas da objavite vaše smeće u komentarima. Other Peoples Garbage - Kažu ljudi smeće jednog je drugom ( nešto drugo ) - ne sjećam se više što :)

srijeda, 25. svibnja 2016.

Razbijen mit


Razbijen mit: Za pretilost nisu krive
masti, već ugljikohidrati
Slanina, jaja i svinjska mast nisu nezdravi, kako su nas učili nutricionisti
‘70-ih i ‘80-ih. Za pretilost i kardiovaskularne bolesti su krivi šećeri i
rafinirani ugljikohidrati



Zadnjih 10-ak godina liječnici i znanstvenici upozoravaju na pogrešne prehrambene smjernice zbog kojih smo prije 40 godina smanjili unos prirodnih masnoća i povećali unos rafiniranih ugljikohidrata i industrijskih ulja.


- Ozloglašene zasićene masnoće životinjskog podrijetla iz mesa, maslaca, jaja, svinjske masti i punomasnih mliječnih proizvoda zapravo nikad nisu bile štetne nego su od pamtivijeka sačinjavale važan dio prehrane, iz kojeg crpimo vitamine topive u masti, esencijalne masne kiseline, energiju i dugotrajnu sitost. One su građevinski materijal tijela, neophodne za normalan rast i razvoj djece i za funkcioniranje organizma - kaže nutricionistica Anita Šupe, autorica knjige ”Istine i laži o hrani”, komentirajući nedavne objave da smo se desetljećima držali zabluda o masnoćama.


- Pregled znanstvenih radova objavljen u medicinskom žurnalu Open Heart, pod naslovom “Evidence from randomised controlled trials did not support the introduction of dietary fat guidelines in 1977 and 1983: a systematic review and meta-analysis” pokazao je da su prehrambene smjernice iz 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća o izbjegavanju masnoća u prehrani bile neutemeljene - kaže naša sugovornica.


Zbog toga su, nastavlja, posljednjih dana najpoznatiji svjetski portali objavili ovu “novu” vijest: da masti nisu štetne onako kako smo to vjerovali. To, između ostalog, znači da maslac ili punomasno mlijeko više nisu bauk, tvrdi Šupe. Kolesterol, koji nasilno nastojimo smanjiti lijekovima, zapravo nije štetan, dodaje. Potreban je za niz tjelesnih funkcija - proizvodnju hormona, popravak oštećenih stanica u tijelu i jačanje imunološkog sustava. Kolesterol izgrađuje staničnu stijenku, čisti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u tijelu te štiti mozak i živčani sustav od štetnih učinaka stresa, nabraja Šupe.


Dr. Andreas Eenfeldt kaže da vrijednost ukupnoga kolesterola zapravo ne govori puno o eventualnom riziku za razvoj bolesti nego da treba gledati omjer između ukupnog i HDL (zaštitnoga) kolesterola. Ako je omjer ispod 6, to je dobro, ispod 5 - još bolje, a ispod 4 - odlično. Znači, ako je zaštitni HDL kolesterol visok, tad će i ukupan kolesterol biti viši, što je u tom slučaju samo dobro. Npr. ako je ukupni kolesterol 8, a HDL je 2, omjer je 8:2 = 4, što je odlično. No ako je ukupni kolesterol 8, a HDL samo 1, tad je omjer 8:1 = 8, što je loše.


- Teorija o štetnosti masnoća i kolesterola neutemeljeni je mit proizašao iz loše provedenih, zastarjelih istraživanja i iznad svega komercijalnih interesa. Zbog nametnutog straha od masnoća i kolesterola tradicionalnu prehranu, koja je od pamtivjeka sadržavala visok udio prirodnih neprocesuiranih masti životinjskog podrijetla, zamijenili smo industrijskim prerađevinama, light i zamjenskim proizvodima. Danas su očite posljedice takvog poremećaja prehrane: zadnjih 40 godina pojavila se epidemija debljine, dijabetesa tipa 2, srčanožilnih bolesti, kroničnih crijevnih bolesti, neurodegenerativnih i autoimunih bolesti, alergija i mnogih vrsta raka - ističe Šupe.


Stvari su se, dodaje, pokrenule prošle godine u ožujku, kad je znanstveni časopis Annals of Internal Medicine objavio rezultate metaanalize, znanstvenog pregleda 76 studija provedenih na 600.000 sudionika iz 18 zemalja.


- Najkraće rečeno, ova analiza nije našla vezu između zasićenih masnoća i pretilosti, dijabetesa, visokoga kolesterola i kardiovaskularnih bolesti. I kardiolog dr. Rajiv Chowdhury, autor studije, rekao je: ‘Ne trebamo se brinuti zbog zasićenih masnoća. Zapravo je prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidratima kriva za sve ove bolesti’ - zaključuje Šupe.
Smanjite unos transmasti: čipsa, slatkiša i brze hrane


Unatoč novim spoznajama, pretjerivanje sa zasićenim ili transmasnim kiselinama (slatkiši, čips, brza hrana) i dalje ostaje rizično, odnosno nosi rizik od kardiovaskularnih bolesti, tvrdi kardiolog dr. Rahul Bahl iz Zaklade Royal Berkshire.
Drugi pogled na punomasne mliječne proizvode


Novija švedska istraživanja su pokazala da ljudi koji jedu punomasni sir, punomasni jogurt i vrhnje te piju punomasno mlijeko imaju manji rizik od pojave dijabetesa za petinu u odnosu na ispitanike koji izbjegavaju te masnoće.
Bijelo brašno, kruh, kolači i žitarice krivci za dijabetes


Zbog kampanje radi smanjivanja udjela masnoća povećala se potrošnja rafiniranih ugljikohidrata: bijelog brašna, kruha, slatkih žitarica, kolača i peciva - hrane koja je krivac za pretilost i dijabetes, upozoravaju stručnjaci.
Radije odaberite smeđu rižu, grah i mahunarke


Nerafinirani ili cjeloviti ugljikohidrati poput kruha od cjelovitih žitarica, smeđe riže, graha i mahunarki smatraju se i dalje najzdravijim namirnicama koje osiguravaju nutritivne sastojke i štite organizam protiv određenih bolesti.

utorak, 10. studenoga 2015.

Molitva prije spavanja

Molitva prije spavanja – savršena prilika za prenijeti vjeru našoj djeci

Kao roditelji, mi želimo iskoristiti svaku priliku kako bismo utisnuli pečat vjere na dragocjene duše naše djece. Vrijeme prije spavanja je savršena prilika za to.



Vrijeme prije spavanja može biti puno izazova za obitelji s malom djecom. Barem je tako u našoj obitelji. Jedan od izazova dolazi od dječje percepcije da je za njih vrijeme spavanja neki oblik razdvajanja od radosti i uzbuđenja u ovoj velikoj pustolovini koja se naziva život. Jednom kad djecu natjeramo da odjenu pidžame, operu zubiće i lice, možemo se polako upustiti u naš mali večernji običaj. Ako imamo mirnu i opuštajuću pripremu za spavanje, to našoj djeci pomaže da se suoče u miru s vremenom za spavanje i da sve prođe sa što manje nervoze i nemira.

Vrijeme za spavanje također prisiljava zaposlene i užurbane roditelje da se malo izgrle sa svojim najmanjima. U svojem djelu “Pomoć za katoličke roditelje” vlč. Brett Brannen piše: “Stručnjaci se slažu kako je zadnjih deset minuta prije spavanja vrijeme kada su djeca najotvorenija za formaciju.”

Kao roditelji, mi želimo iskoristiti svaku priliku koju možemo kako bismo utisnuli pečat vjere na dragocjene duše naše djece. Vrijeme prije spavanja je savršena prilika za to.

1. Večernje molitve
Večernje molitve su savršen način za zaokružiti dan. Znam kako mnoge katoličke obitelji mole krunicu odmah nakon večere, tako da djeca (i odrasli!) nisu preumorni da nastave moliti.

Ipak, u našoj obitelji, mi obično molimo krunicu prije spavanja. To je stoga što krunica ima vrlo opuštajuć učinak na našu djecu i pomaže im smiriti se nakon užurbanog dana.

Ostale večernje pobožnosti mogu uključivati ispit savjesti, čin pokajanja, isječak iz časoslova i molitvu anđelu čuvaru.

Kao što sam spomenula u ranijem tekstu, jako je bitno da izaberete večernje molitve koje se dobro uklapaju u vašu obiteljsku dinamiku.

2. Pet blagoslova i doživljaji dana
Prije odlaska na spavanje, pitamo djecu da nam navedu pet blagoslova za koje su oni najviše zahvalni u tom danu.

Volim slušati svoju djecu tijekom tog njihova izlaganja, jer me to podsjeti na toliko mnogo malenih blagoslova koje ja svakodnevno uzimam zdravo za gotovo.

Ovo je također jedinstvena prilika da upitamo svoju djecu je li ih nešto posebno razveselilo ili rastužilo tijekom tog dana.

Kada to napravimo, naša djeca će zapamtiti kako smo ih mi slušali i čuvat će te uspomene jednom kada odrastu i budu imali svoje obitelji.

3. Stolac za anđela čuvara
Ako je djeci teško ostati samima u sobi, roditelji mogu staviti stolac pokraj njihova kreveta i podsjetiti ih kako je s njima u sobi njihov anđeo čuvar koji će ih čuvati cijelu noć.

Mi u našem domu jednostavno stavimo još jedan jastuk na drugi kraj kreveta ili do djetetova uzglavlja i tako ih podsjetimo da je anđeo čuvar odmah tu pored njih, kako ih voli, pazi i čuva u svakom trenutku.

4. Očev blagoslov
Kada se svi ušuškaju u krevetima, moj muž tada dođe u sobu, uzme malo blagoslovljene vode i svakom djetetu načini znak križa na čelu. Dok to čini, on im kaže: “Laku noć, Bog te blagoslovio, volim te.”

To je prilika i za zagrljaj za laku noć i bilo kakvu vrstu razgovora koja im je potrebna s njihovim taticom. Očev blagoslov je službeno i kraj aktivnosti u našem domu.

Kada ih tata blagoslovi, djeca ostanu u krevetu sve dok ne utonu u san.

5. Svete slike
Svete slike u svakoj dječjoj sobi mnogo pomažu tijekom molitve prije spavanja. Kao što kaže vlč. Brannen, djeca su sklona tomu da povezuju svete slike s udobnošću i sigurnošću. Križ se može objesiti iznad svakih vrata.

Neke obitelji možda imaju kip anđela čuvara ili možda Gospin kip koji svijetli noću. Naša obitelj voli koristiti svijeće uz svete slike, ali iz sigurnosnih razloga mi koristimo samo staklene svijeće koja rade na principu baterija.

Tijekom oluja i nevremena, prvo što učinimo je da “upalimo” našu svijeću s Presvetim Srcem Isusovim, kao prekrasni podsjetnik našoj djeci kako je Isus Svjetlo svijeta!

Laku noć, svijete!

Ovi jednostavne ali duboke navike doista su pomogle našoj djeci mirno prijeći iz užurbanog dana u tihi i bezbrižni san. Umjesto da na ovo gledam kao na izazov, naučila sam u ovome vidjeti prekrasnu priliku da našoj djeci prenesem vjeru. Odlazak na spavanje je vrijeme kad oni mogu povezati našu predivnu vjeru s osjećajem udobnosti, opuštenosti, sigurnosti i mira.

Cimet

Pri uporabi cimeta valja paziti da je cejlonski. On sadrži i do deset puta manje kumarina nego kineski (kasija). Kumarin može biti opasan za jetra i bubrege. Stoga, kekse sa cimetom, bično s kineskim, valja umjereno konzumirati, posebno djeca. Mljeveni cejlonski cimet žučkaste je boje i skuplji od kineskog, koji ima crvenkastu boju. Cejlonski se cimet može nabaviti u DM-u.
UBOJIT PRIRODNI ANTIBIOTIK: Zaustavlja bakterije, jača imunitet i prepun je antioksidansa

Možete ga dodati u kavu, voćne sokove, med, kolače, žitarice ili neki drugi oblik svakodnevne uporabe. Koristite li ga svakodnevno, ojačat ćete imunitet i zaštititi se, osobito u sezoni prehlada i gripe.

Cimet se smatrao posebnom biljkom još od davnina. Opisan je već u rukopisu na sanskrtu 2800 godina prije Krista. U medicinske se svrhe koristi odavno, a može ga se nazvati ubojitim prirodnim antibiotikom. Pravi, čisti cejlonski cimet (sa Šri Lanke) zaustavlja čak i Escherichiju coli. Također, krcat je antioksidansima koji jačaju imunološki sustav.

Za cimet su znali i stari Kinezi, Egipćani i Feničani, a u Europi su ga prvi otkrili Portugalci koji su ga nazivali “cejlon”. Uzimali su ga kao lijek protiv umora i za jačanje energije. Cijena mu je tada bila gotovo poput zlata, a pri kraju 19. stoljeća cimet se proširio po cijelom svijetu.

Iako postoje stotine vrsta biljke cimeta, najčešće se koriste cejlonski (“pravi” cimet) i cimet kasija, poznat kao kina-cimet koji potiče iz Burme. U Europi se mogu pronaći obje vrste, s tim da je cejlonski skuplji.

Uzimanjem samo pola žličice cimeta dnevno dijabetičari mogu u znatnoj mjeri smanjiti nivo šećera u krvi jer njegovi sastojci katehin i epikatehin aktiviraju inzulin pa djeluju s njim. Znanstvenici su eksperimentalno dokazali da cimet snižava i razinu masti i lošeg kolesterola, ima fungicidno djelovanje, odnosno uništava gljivice i sprječava njihov rast.

U cimetu ima i salicilata koji snižavaju temperaturu i djeluju protuupalno i antibakterijski.  Osim toga, cimet je bogat izvor mangana, željeza, kalcija, bakra i cinka, a sadrži i vitamin C, K, pirodoksin (B6) i riboflavin (B2).
Možete ga dodati u kavu, voćne sokove, med, kolače, žitarice ili neki drugi oblik svakodnevne uporabe. Koristite li ga svakodnevno, ojačat ćete imunitet i zaštititi se, osobito u sezoni prehlada i gripe.

Jabuke

Stara izreka “Jabuka il' dvije na dan – to je liječnik pouzdan!” 

sve više se dokazuje kao istinita. Evo i zašto. 

U posljednjih se 5 godina puno istraživalo oko 

polifenola u jabukama, za koje se pokazalo da su čudesno 

uravnoteženi. Kvercetin se uglavnom nalazi u kori, a puno 

manje u mesu, kempferol, miricetin, klorogenska kiselina – 

samo su neke od vrlo korisnih tvari u jabukama. Crvena 

jabuka ima tu boju zahvaljujući antocijaninima, koji su isto 

tako većinom u kori. Kad je riječ o katehinskim polifenolima, tu je epikatehin najvažniji. Čak 

se i u sjemenkama jabuke krije blagodat: flavonoid floridzin. Odakle to obilje polifenola? 

Nove studije pokazuju da upravo polifenoli štite plodove jabuka od štetna UV-B 

zračenja, tj. onog koje može oštetiti i našu kožu ako se previše izlažemo suncu. Naime, 

stanice za fotosintezu u kori jabuke posebice su osjetljive na UV-B zrake pa mnoštvo 

polifenola u kori apsorbira te zrake, kao prirodna zaštita za te stanice. 

Jeste li primijetili da narezana i samljevena jabuka vremenom potamni? Enzimi 

polifenol-oksidaze unutar stanica oksidiraju polifenole u plodu pa boja postaje tamnija. 

Dakle, ta promijenjena boja pokazuje nam koliko ima polifenola: što više - to bolje. 

Oštećene jabuke ispuštaju plin etilen, koji ugrožava druge, zdrave jabuke. Zato je 

važno da se pokvareni plodovi što prije odvoje od zdravih.

Antioksidacijske blagodati

Većina polifenola u jabukama djeluju kao antioksidansi koji su vrlo korisni. Posebice snažno 

sprječavaju oksidaciju masti na membranama naših stanica, što je vrlo važno za srčano-žilni 

sustav: naime, oksidacija masti (tzv. lipidna peroksidacija) na membranama stanica od kojih 

su građene naše krvne žile je glavni faktor rizika za otvrdnuće krvnih žila i drugih 

poremećaja. U istraživanju koje je mjerilo ukupnu antioksidacijsku aktivnost jabuka, 100 

grama jabuka s korom imalo je učinak kao i 1500 mg vitamina C, iako u 100 g jabuka ima tek 

5.7 mg C-vitamina!

Srčano-žilne blagodati dokazane su u mnogim studijama i u svezi su s pektinskim 

vlaknima topivim u vodi i uz to s neobičnom mješavinom polifenola. Ukupni i štetni LDL-

kolesterol smanjuju se redovitim unosom od barem jedne jabuke dnevno. Nedavno je 

dokazano da kvercetin u jabukama djeluje protuupalno na srce i krvne žile: nakon unosa 

jabuka, razina C-reaktivna proteina (CRP) u krvi smanjila se – kakva fantastična kombinacija 

blagodati od tako široko rasprostranjena i ukusna voća!

Blagodati regulacije šećera u krvi

Studije su razmjerno nove, no pobuđuju interes sve većeg broja znanstvenika. Polifenoli u 

jabukama dokazano višestruko utječu na probavu i apsorpciju ugljikohidrata, što u cjelini 

poboljšava regulaciju šećera u krvi. Evo kako:

 usporuju probavu ugljikohidrata, jer kvercetin i drugi flavonoidi koče enzime poput 

alfa-amilaze i alfa-klukozidaze; tako se ugljikohidrati sporije razgrađuju u 

jednostavne šećere i manje podižu razinu šećera u krvi

 smanjuju apsorpciju glukoze

 potiču gušteraču da luči više inzulina tako što prenose informaciju beta-stanicama 

 potiču inzulinske receptore mišićnih stanica da “hvataju” više inzulina i tako 

gušterače

prenose više šećera iz krvi u te stanice

Blagodati protiv raka

Prijašnje su studije pokazale dobrobiti jabuka protiv raka debela crijeva i dojke, a sad se i 

protiv raka pluća jabuke posebice ističu. Iako se u tisućama znanstvenih studija pokazalo da 

ukupni unos voća i povrća značajno smanjuje rizik od raka, kad proučavamo pojedine vrste 

voća, taj zaštitni učinak uglavnom izostaje – osim kad je riječ o jabukama! Znanstvenici nisu 

sigurni zašto su one tako djelotvorne: antioksidacijski i protuupalni učinci zasigurno postoje, 

no zašto jabuke toliko nadmašuju drugo voće – ne zna se. Treba pričekati da nam buduće 

studije rasvijetle tu zagonetku.

Blagodati protiv astme

Slično kao i kod raka pluća, jabuke nam značajno pomažu i protiv astme – što također 

iznenađuje znanstvenike. Brojne studije potvrđuju da povećan unos jabuka smanjuje rizik od 

astme. U jednoj od tih studija jabuke su se pokazale boljima od ukupne kombinacije voća i 

povrća. Ta se usporedba možda čini proturječnom, jer unos voća i povrća uključuje i jabuke. 

No, u toj studiji pokazalo se da redoviti konzumenti voća i povrća nisu obvezno unosili i 

jabuke, pa su istraživači izdvojili malu skupinu sudionika koji su redovito jeli jabuke. Tu 

skupinu usporedili su s ostalima koji su jeli voće i povrće, no bez jabuka. Slično kao i kod 

raka, blagodati protiv astme zacijelo su povezane s antioksidacijskim i protuupalnim tvarima 

u jabuci. No, vrlo je vjerojatno da tu ima još nešto, što tek treba otkriti.

Blagodati protiv suvišnih kalorija

Osjećaj sitosti puno se bolje postiže kad pojedemo cijelu jabuku s korom, a ne sok ili pire od 

jabuka. Pojedemo li prije obroka jednu jabuku prosječne veličine, kalorijski unos u tom 

obroku smanjit će se za oko 15 %, što nije zanemarivo – pokazuju studije.

Ne odbacujte koru!

Kora jabuke toliko je bogata gore spomenutim tvarima, da Vam preporučujemo da ju ne 

gulite, unatoč receptu koji to možda traži. Ako ne možete nabaviti prirodno uzgojene jabuke 

(tj. bez uporabe kemikalija), ipak ih ne gulite, već samo dobro operite rabeći prirodnu četku 

pod mlazom vode. Naime, veća je šteta zbog gubitka tih tvari kad se jabuke ogule, nego što 

dobivamo izbjegavajući kemikalije.

četvrtak, 22. listopada 2015.

ELIKSIR BOMBA:
Toliko će vam popraviti krvnu slikuda će se svaki doktor zaprepastiti!



Smanjenje nivoa hemoglobina u krvi, nezavisno od broja crvenih krvnih zrnaca (eritrocita), smanjuje kapacitet krvi da prenosi kiseonik – i dovodi do anemije.
U narodnoj medicini postoji više recepata za povećanje hemoglobina u krvi.
Ova vitaminska bomba i lekoviti eliksir izuzetno je dobar i proveren lek za povećanje hemoglobina, podizanje nivoa krvnih zrnaca i poboljšanje opšte krvne slike.
Napravite ga odmah, osim što je super zdrav, vrlo je i ukusan!
Prirodni eliksir za poboljšanje krvne slike – recept

Za pripremu ovog prirodnog leka – vitaminske bombe, vam je potrebno:

200 ml meda
200 gr jezgra oraha
200 gr suvog grožđa
200 ml soka od šargarepe
200 ml soka od cvekle
2 limuna
Priprema:
Operite 2 limuna.
Rasecite ih na pola i izvadite semenke.
Sameljite sa korom (ako su prskani – skinite koru) i stavite u neku staklenu teglu od litre.

U smesu mlevenog limuna dodajte med, ceđeni sok od cvekle i sok od ceđene šargarepe. Promešajte.

Posle u ovu smesu dodajte sitno iseckane ili mlevene orahe i suvo grožđe. I ponovo sve promešajte.
Dobićete oko 1 kg ukusne i vrlo zdrave lekovite smese.
Čuvajte je u staklenoj tegli u frižideru.
Uzimajte tri puta dnevno po 1 kašičicu pre jela.
Može se koristiti koliko god želite. Nema nuspojava, osim povećanja energije.
Nakon nedelju-dve konzumiranja, proverite krvnu sliku – i ugodno se iznenadite! Slobodno i doktoru otkrijte tajnu.