OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKU HRVATSKE IVI JOSIPOVIĆU

London, 16.01.2012.
Predsjednik Republike Hrvatske
Gospodin Ivo Josipović
Pantovčak 241
10000 Zagreb
Hrvatska
OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKU HRVATSKE IVI JOSIPOVIĆU
Poštovani Predsjedniče,
Deset važnih pitanja na koja trebate odgovoriti prije nego što predate svoju zemlju
Imao sam priliku posjetiti Hrvatsku i blisko pratiti događaje u Vašoj zemlji tokom prošlog desetljeća. Potencijal Vaše zemlje je jasno vidljiv.  Međutim, zabrinut sam što srljate u EU. Dopustite mi da s Vama podijelim deset pitanja koja bi si svaki Hrvat trebao postaviti i biti u stanju na njih odgovoriti prije nego što svoju zemlju i upravljanje njome predate Briselu. 
1. Zašto biste se željeli odreći upravljanja Vašom zemljom?
Konačno, niste ga baš predugo imali. Naravno, reći će Vam da pripadnost EU ni na koji način ne znači odbacivanje suvereniteta Vaše zemlje. Suverenitet je ustavna neovisnost zemlje, njezina ekskluzivna politička vlast. Ona se ne može dijeliti ni udruživati. Ali, razmislite o sljedećem! Kad jednom bude članica EU, Vaša zemlja bit će podložna višoj političkoj vlasti - u Briselu. EU će nadvladati politiku Vaše vlade u vanjskoj politici, sigurnosti, poljoprivredi, ekonomskoj politici i mnogo više toga.  To se čini jednako neugodnim kao i odricanje od vlasti u Vašoj zemlji. Ne možete je istovremeno predati i zadržati. Biti suverena nacija je isto kao i biti djevica - ili jeste ili niste. 
2. Želite li više pravila i propisa?
EU ima jaku želju za "usklađivanjem" kako bi izgladila razlike između država članica. Način na koji ona to radi je izmišljanje propisa. Već ih sada ima stotine tisuća, a pokrivaju raznovrsna područja, od zagađenja, pa do toga kako zapošljavate, odnosno dajete otkaz ljudima, s tim da Vam više od 5.000 novih dolazi svake godine iz Brisela. Zemljama nije uvijek lako udovoljiti tim zahtjevima, a za mala poduzeća to je ponekad nemoguće. Ako mislite da već imate dosta propisa, još niste ništa vidjeli! 
3. Bi li Vas usrećilo pridruživanje korumpiranoj organizaciji?
Nema sumnje da je EU pokvarena do srži. U svibnju 2004. britanski nacionalni revizijski ured (NAO) podnio je izvješće o 10.000 slučajeva prevare u EU u 2002. godini što je stajalo 700 milijuna funti, i više, u odnosu na 5.482 slučaja koji su stajali 386 milijuna funti u 2001. godini, a što znači da se broj slučajeva prijevare udvostručio u samo jednoj godini. No, brojke poput ovih predstavljaju tek vrh ledenjaka - one se odnose na stvari za koje nacionalne vlade znaju i koje su spremne otkriti. Puno je gora procjena da oko pet posto proračuna Komisije - ili skoro 4 milijarde funti - nestaje svake godine. To je Vaš novac, usput rečeno. Osjećate se ogorčeni? I trebate. No, ne možete učiniti ništa u vezi s tim. Ne možete čak ni glasovanjem izbaciti krivce iz državne službe.
4. Smatrate li da su ograničenja u trgovini dobra stvar?
Pa, trebali biste, jer to je ono što ćete dobiti kad uđete u EU. Bit će tu, naravno, i prednosti kad dođe do trgovanja s drugim zemljama članicama, ali što je sa svim drugim zemljama, kao npr. SAD-om? Hrvatska mora biti otvorena za svijet, ne samo za svoje susjede. Bili ste dugo zatvoreni u Titovom socijalizmu; nije vam potrebna Briselska verzija iste pogreške. 
5. Mislite li da je zabavno imati visoku nezaposlenost?
Ako uživate u perspektivama sporog rasta, rigidnog tržišta rada, povećanju nametljivih propisa, visokim i rastućim porezima, i visokoj razini strogo zaštićene trgovine u nekim sektorima, tada je EU pravo mjesto za Vas. Dokaz tome je visoka nezaposlenost koju Europa proživljava već više od desetljeća. Nije slučajno da dvije najnaprednije europske zemlje, Norveška i Švicarska, nisu u EU. 
6. Što mislite o ulasku u najneučinkovitiji sustav potpore poljoprivredi ikad osmišljen?
Zajednička agrarna politika je bila plemenita zamisao: subvencionirati poljoprivrednike da bi se održale visoke plaće na selu i zaustaviti odlazak ljudi sa sela u gradove u potrazi za bolje plaćenim poslovima. Ali, nije uspjelo, a nastradali su obični građani - kao rezultat svega plaćaju više za hranu i veće poreze. I zamislite - ruralna područja su i dalje u opadanju.
Čujem da se Vaša zemlja odriče mogućnosti uzgoja i proširenja profitabilne industrije vina odmah nakon ulaska u EU - na taj način ubijajući potencijal čitave industrije za prodaju svojih proizvoda svijetu? Na žalost, hrvatska bogata tradicija uzgoja i proizvodnje odličnih vina je u visokom riziku. 
7. Smeta li vam što odustajete od izgradnje demokracije?
Vaši građani žele izraziti svoje poglede na ono što se događa u Vašoj zemlji glasovanjem. Na putu izgradnje demokracije hitno ćete se morati riješiti oko 917,000 ilegalnih glasova kako biste ostvarili legitimnost odluka glasovanjem. Međutim, ulaskom u EU, stvari se mijenjaju. Za EU bi politička demokracija značila imati europski narod, europsko javno mišljenje i priliku da se glasuje za ono što se događa u Europi. Ali, Europa nema zajedničkog naroda, niti ima zajedničke spone savezništva i obveza, što znači da građani vjerojatno ne bi prihvatili odluke većine za koje vjeruju da ih diskriminiraju ili pak nepravedno idu u prilog drugima. Upravo zato će europske političke elite i birokracije odlučivati o vrlo važnim europskim pitanjima, šio će: naravno, imati utjecaja i na ono što se događa u Vašoj zemlji. Tako je jednostavnije, čak i kad je cijena za to demokracija. 
8. Kako vam se sviđa biti sitna riba u velikom europskom moru?
Prema ustavu EU, veću moć glasovanja imat će države s većom populacijom i tamo će biti više većinskih odluka, nego onih koje se temelje na jednoglasnosti. To znači da će Vaši izabrani predstavnici imati malo utjecaja na ono što se događa u Europi. I kao što svi znamo, Francuzi i Nijemci slažu se u mnogim važnim pitanjima. Oni su velike ribe u europskom moru. Vaša zemlja, na žalost, je tek jedna od sitnih riba. I kad već govorim o ribama, odluka Hrvatske da se odrekne svog jedinstvenog gospodarskog pojasa na jadranskom moru dovest će do kraja obiteljski vođenih biznisa koji su stoljećima vodili računa o prirodnim resursima i opskrbljivali ribom naciju i izvan nje. Štoviše, gubitak milijardi eura potencijalnih izvora iz podmorja jadranskog mora će dodatno nanijeti štete hrvatskoj ekonomiji i njezinoj budućnosti. 
9. Jeste li sretni što ćete odustati od svoje valute?
Jednostavna sentimentalna veza s Vašom valutom može biti dovoljno dobar razlog da ne odustanete od nje, ali ima boljih. Ako vaša zemlja prihvati euro, gubi kontrolu nad svojim vlastitim gospodarstvom. Pogledajte samo kako danas stoje zemlje koje su usvojile Euro.  Europska centralna banka će donositi odluke o kamatnim stopama. Vaši financijski stručnjaci i političari više neće moći odlučivati što će biti s Vašim novcem. Umjesto toga, Vaše gospodarstvo će krenuti na nemoguće putovanje: napustiti će zemlju i otići prema sjeveru, gotovo 1000 km do Frankfurta, ali će istovremeno biti brzo povučeno prema jugu. Vaše će gospodarstvo patiti jer je nemoguće odrediti jednu kamatnu stopu koja će odgovarati svim zemljama u Europi. Ako trebate još dokaza, imajte na umu da države koje najbolje napreduju nisu prihvatile EU. 
10. Smeta li Vam što ćete, nakon svega što ste prošli, ući u zajednicu koja ima neugodne paralele s bivšom Jugoslavijom?
Nedavno ste postali građani u nezavisnoj državi. Prije toga ste bili prisiljeni biti dio skupine zemalja u kojoj su bili zajedno ugurani ljudi različitih jezika i kultura. Jedina stvar koja je narodima te federacije bila zajednička je da im je sve to bilo nametnuto od strane nereprezentativne političke elite. Zapravo, nalik EU.
Veselim se Vašim skorim odgovorima.
S poštovanjem,
John Blundell
Istaknuti Stariji suradnik, Institute of Economic Affairs (IEA), London
Istaknuti član Savjetodavnog odbora, Adriatic institut za javnu politiku, Rijeka
Autor knjige, “Margaret Thatcher - portret čelične dame”
Autor knjige, “Vođenje rata idejama”
Institute of Economic Affairs
2 Lord North Street
Westminster, London SW1P 3LB